- Šta je World Wide Web?
-
World Wide Web (u slobodnom prevodu Svjetska mreža) je medij za razmjenu informacija putem Interneta.
- Šta je World Wide Web Consortium?
-
World Wide Web Consortium (W3C) je regulatorno tijelo za standarde web tehnologija. Njegov prvi i sadašnji direktor je izumitelj Weba (zajedno sa Robertom Cailliauom), Tim Berners-Lee.
- Zašto će nam standardi?
-
Kako bi Web ispunjavao svoju svrhu, sve aplikacije moraju koristiti zajednički jezik (bilo da se radi o HTML-u, XHTML-u, XML-u ili CSS-u). Kada bi svaki browser koristio sopstveni jezik, danas ne bismo imali jedan World Wide Web, već Internet Explorer Web, Netscape Web, Opera Web itd.
- Zašto neki browseri ne podržavaju adekvatno W3C standarde?
-
Tokom godina kada se par korporacija borilo za tržište browsera, one su se usredotočile na dodavanje novih mogućnosti i uvođenje dodatnih sopstvenih standarda pored osnovnog skupa W3C standarda, umjesto da striktno primjenjuju sve W3C preporuke. Vrhunac ove ere je generacija 4 Internet Explorera i Netscape Navigatora. U mnogim slučajevima, ova dva browsera su prikazivali istu stranicu na vrlo različite načine. Na sreću, ta vremena su iza nas i ovi browseri se danas vrlo rijetko sreću.
- Šta je CSS?
-
CSS (Cascading Style Sheets) je tehnologija koja je evoluirala nakon HTML-a (ali ipak dosta davno). To je moćan alat za layout (prikaz stranice), koji omogućava ne samo da se podesi veličina i boja slova, već i da se pozicioniraju blokovi na stranici i da se riješe i svi drugi aspekti dizajna.
Prije CSS-a, web dizajneri su morali naveliko koristiti HTML [code]]czoxMzpcIiZsdDt0YWJsZSZndDtcIjt7WyYqJl19[[/code] elemente, ugnježđujući ih jedne unutar drugih kako bi postigli ono što su zamislili. (Ovo nije bila prvobitna namjena [code]]czo1OlwidGFibGVcIjt7WyYqJl19[[/code] elementa kako su je zamislili tvorci HTML-a.) Takav pristup rezultira u mnoštvu suvišnog koda i stranicama koje su prilagođene samo za prikaz na ekranu.
Sa CSS-om, moguće je potpuno razdvojiti sadržaj i layout. Tako, sama HTML (ili XHTML, ili XML) stranica sadrži samo čisti sadržaj, kojeg mogu, ako se pravilno strukturira, lako čitati mnogi drugi uređaji, kao što su dlanovnici (handheld devices) ili aplikacije za slabovidne osobe. Poseban CSS fajl - stylesheet - se brine o svom raspoređivanju i izgledu ovog sadržaja na stranici. CSS fajlovi mogu čak i ciljati specifične medije, tako da je moguće imati posebne stylesheet-e za ekran, štampanje, dlanovnike kao i druge medije.
Jednu impresivnu demonstracija kako različiti CSS stylesheets mogu prikazati jednu te istu HTML stranicu (sadržaj) na potpuno različite načine (prikazi) možete vidjeti na CSS Zen Garden-u.
- Zašto stariji browseri ne podržavaju CSS u potpunosti?
-
Nažalost, dugo vremena je trebalo browserima da počnu ozbiljno implementirati CSS. Podrška browsera za CSS je tek u zadnjih par godina dovoljno raširena da web dizajneri mogu da ga koriste za kompletan layout stranice.
- Koji su browseri "standards compliant" (koji se drže standarda)?
-
Browseri koji dovoljno podržavaju CSS da bi se sajtovi zasnovani na CSS-u u njima prikazivali na odgovarajući način, i koji imaju prihvatljiv nivo pridržavanja drugih W3C standarda uključuju sljedeće:
(Ova lista nije isključiva. Internet Explorer je svjesno stavljen na zadnje mjesto zbog notornog broja bagova i nedostatka podrške za naprednije CSS mogućnosti.)
- Zašto sajt ne može biti kompatibilan sa svim browserima i svim verzijama?
-
Dok se stranica sa jednostavnom strukturom može prikazati gotovo identično u svim browserima i svim verzijama, to postaje nemoguće kada izgled dostigne određeni nivo kompleksnosti.
Rješenje koje su primjenjivali web dizajneri za vrijeme rata između Internet Explorera 4 i Netscape Navigatora 4 bilo je da se pravi jedna verzija sajta prilagođena jednom browseru, i druga prilagođena drugom. Danas, kada su W3C standardi povratili autoritativnost koja im prirodno pripada, web dizajnerima se takva praksa više ne preporučuje. Umjesto toga, oni bi trebali da osiguraju saglasnost njihovih stranica sa standardima, dok proizvođači browsera trebaju da implementiraju te standarde u svojim aplikacijama - to je upravo ljepota standarda!
Problem je u starijim browserima, koji se više ne razvijaju i kojima je obustavljena podrška proizvođača. Ali to je cijena koja se mora platiti u bilo kojoj evoluciji. To je bio motiv koji je pokrenuo Browser Upgrade kampanju, koja je bila najaktivnija prije par godina.
Treba ipak istaći da, kod sajtova kod kojih je razdvajanje sadržaja i layouta izvedeno u potpunosti, kao što je slučaj i sa ovim sajtom, kada se ukine stylesheet, sajt ostaje savršeno upotrebljiv u starijim browserima koji ne podržavaju CSS. Zbog toga, ako gledate ovaj sajt sa browserom koji ne podržava standarde, onda vidite pojednostavljeni izgled koji je kompatibilan sa svim postojećim browserima, uključujući i tekstualne browsere.
Pitanja i odgovori o web standardima
World Wide Web (u slobodnom prevodu Svjetska mreža) je medij za razmjenu informacija putem Interneta.
World Wide Web Consortium (W3C) je regulatorno tijelo za standarde web tehnologija. Njegov prvi i sadašnji direktor je izumitelj Weba (zajedno sa Robertom Cailliauom), Tim Berners-Lee.
Kako bi Web ispunjavao svoju svrhu, sve aplikacije moraju koristiti zajednički jezik (bilo da se radi o HTML-u, XHTML-u, XML-u ili CSS-u). Kada bi svaki browser koristio sopstveni jezik, danas ne bismo imali jedan World Wide Web, već Internet Explorer Web, Netscape Web, Opera Web itd.
Tokom godina kada se par korporacija borilo za tržište browsera, one su se usredotočile na dodavanje novih mogućnosti i uvođenje dodatnih sopstvenih standarda pored osnovnog skupa W3C standarda, umjesto da striktno primjenjuju sve W3C preporuke. Vrhunac ove ere je generacija 4 Internet Explorera i Netscape Navigatora. U mnogim slučajevima, ova dva browsera su prikazivali istu stranicu na vrlo različite načine. Na sreću, ta vremena su iza nas i ovi browseri se danas vrlo rijetko sreću.
CSS (Cascading Style Sheets) je tehnologija koja je evoluirala nakon HTML-a (ali ipak dosta davno). To je moćan alat za layout (prikaz stranice), koji omogućava ne samo da se podesi veličina i boja slova, već i da se pozicioniraju blokovi na stranici i da se riješe i svi drugi aspekti dizajna.
Prije CSS-a, web dizajneri su morali naveliko koristiti HTML [code]]czoxMzpcIiZsdDt0YWJsZSZndDtcIjt7WyYqJl19[[/code] elemente, ugnježđujući ih jedne unutar drugih kako bi postigli ono što su zamislili. (Ovo nije bila prvobitna namjena [code]]czo1OlwidGFibGVcIjt7WyYqJl19[[/code] elementa kako su je zamislili tvorci HTML-a.) Takav pristup rezultira u mnoštvu suvišnog koda i stranicama koje su prilagođene samo za prikaz na ekranu.
Sa CSS-om, moguće je potpuno razdvojiti sadržaj i layout. Tako, sama HTML (ili XHTML, ili XML) stranica sadrži samo čisti sadržaj, kojeg mogu, ako se pravilno strukturira, lako čitati mnogi drugi uređaji, kao što su dlanovnici (handheld devices) ili aplikacije za slabovidne osobe. Poseban CSS fajl - stylesheet - se brine o svom raspoređivanju i izgledu ovog sadržaja na stranici. CSS fajlovi mogu čak i ciljati specifične medije, tako da je moguće imati posebne stylesheet-e za ekran, štampanje, dlanovnike kao i druge medije.
Jednu impresivnu demonstracija kako različiti CSS stylesheets mogu prikazati jednu te istu HTML stranicu (sadržaj) na potpuno različite načine (prikazi) možete vidjeti na CSS Zen Garden-u.
Nažalost, dugo vremena je trebalo browserima da počnu ozbiljno implementirati CSS. Podrška browsera za CSS je tek u zadnjih par godina dovoljno raširena da web dizajneri mogu da ga koriste za kompletan layout stranice.
Browseri koji dovoljno podržavaju CSS da bi se sajtovi zasnovani na CSS-u u njima prikazivali na odgovarajući način, i koji imaju prihvatljiv nivo pridržavanja drugih W3C standarda uključuju sljedeće:
(Ova lista nije isključiva. Internet Explorer je svjesno stavljen na zadnje mjesto zbog notornog broja bagova i nedostatka podrške za naprednije CSS mogućnosti.)
Dok se stranica sa jednostavnom strukturom može prikazati gotovo identično u svim browserima i svim verzijama, to postaje nemoguće kada izgled dostigne određeni nivo kompleksnosti.
Rješenje koje su primjenjivali web dizajneri za vrijeme rata između Internet Explorera 4 i Netscape Navigatora 4 bilo je da se pravi jedna verzija sajta prilagođena jednom browseru, i druga prilagođena drugom. Danas, kada su W3C standardi povratili autoritativnost koja im prirodno pripada, web dizajnerima se takva praksa više ne preporučuje. Umjesto toga, oni bi trebali da osiguraju saglasnost njihovih stranica sa standardima, dok proizvođači browsera trebaju da implementiraju te standarde u svojim aplikacijama - to je upravo ljepota standarda!
Problem je u starijim browserima, koji se više ne razvijaju i kojima je obustavljena podrška proizvođača. Ali to je cijena koja se mora platiti u bilo kojoj evoluciji. To je bio motiv koji je pokrenuo Browser Upgrade kampanju, koja je bila najaktivnija prije par godina.
Treba ipak istaći da, kod sajtova kod kojih je razdvajanje sadržaja i layouta izvedeno u potpunosti, kao što je slučaj i sa ovim sajtom, kada se ukine stylesheet, sajt ostaje savršeno upotrebljiv u starijim browserima koji ne podržavaju CSS. Zbog toga, ako gledate ovaj sajt sa browserom koji ne podržava standarde, onda vidite pojednostavljeni izgled koji je kompatibilan sa svim postojećim browserima, uključujući i tekstualne browsere.